Izaberite stranicu
16.07.2021

Koje novine donose izmene i dopune Zakona o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju?

Narodna skupština Republike Srbije je 20.05.2021. godine, usvojila Zakon o izmenama i dopunama Zakona o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju (u daljem tekstu „Izmene i dopune zakona“).

Zakon o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju (u daljem tekstu „Zakon“), donet je još 2017. godine i tada je zamenio poprilično zastarele Zakon o elektronskom potpisu i Zakon o elektronskom dokumentu.

Pravo mora da ide u korak sa društvom, a društvo je danas gotovo potpuno okrenuto digitalnom načinu komunikacije. Sve prednosti tehnološkog napretka koristi i privreda, pa je tako moderno poslovanje, gde se najviše vrednuje vreme i ušteda istog, više nego ikada okrenuto savremenim vidovima komunikacije.

Upravo Zakon reguliše elektronsko poslovanje i svojim rešenjima pruža sigurnost i pouzdanje fizičkim i pravnim licima koju pružaju potpisani i pečatirani listovi papira. Što je još značajnije, u ovaj sistem integrišu se i organi javne vlasti, bez čijeg učešća bi, naročito kada je reč o privredi, sve prednosti elektronskog poslovanja i uštede koje isto donosi, bile svedene na značajno manju meru.

Izmene i dopune zakona predstavljaju prve izmene Zakona od njegovog stupanja na snagu pre 4 godine. U ovom periodu, fizička, a naročito pravna lica, na mnogo mesta su imala mogućnost da dođu u dodir sa odredbama Zakona, najviše zahvaljujući organima javne vlasti, gde je kod pojedinih organa preduzimanje određenih radnjih (takve prirode da je nepreduzimanje istih i kazneno-pravno sankcionisano), moguće isključivo putem elektronskog dokumenta, snabdevenog kvalifikovanim elektronskim potpisom.

Mane Zakona u praksi, a koje se nastoje otkloniti Izmenama i dopunama zakona, prvenstveno su se ticale položaja stranih lica. Način izdavanja kvalifikovanih elektronskih sertifikata je strogo regulisan postupak, do te mere da je lično, fizičko prisustvo lica koje zahteva njegovo izdavanje, bilo Zakonom postavljeno kao apsolutan uslov.

Epidemija Covid-19 je značajno promenila svetsko društvo, a ograničenja kretanja, naročito ona međudržavna, uticala su i na privredu. U takvim uslovima, gde je privreda već pronašla rešenja iz novonastale krize u digitalnim tehnologijama, lično, fizičko prisustvo stranih zakonskih zastupnika radi pribavljanja sertifikata bez kojeg se „ne može“, nije bilo moguće, a ni opravdano.

U tom smislu, Izmene i dopune zakona, nude nova rešenja, te se Zakon prilagođava društvu i novim okolnostima. Omogućava se izrada kvalifikovanog elektronskog potpisa na daljinu, koja neće zahtevati fizičko prisustvo lica koje zahteva ovakvu uslugu, a koja će ipak garantovati da se podaci za izradu elektronskog potpisa koriste pod isključivom kontrolom potpisnika.

Osim navedenog, značajna izmena Zakona se nalazi i na nivou međunarodne saradnje na polju elektronske identifikacije. Zakon je ranije, u pogledu elektronskih potpisa, priznavao validnost samo onih izdatih od strane ovlašćenih sertifikacionih tela Republike Srbije, dok se za primenu onih izdatih u inostranstvu, zahtevano uređivanje pitanja putem međunarodnih sporazuma.

Izmenama i dopunama zakona, uspostavljena je mogućnost da se u Republici Srbiji, pravno valjano koriste i elektronski potpisi drugih država i to uspostavljanjem jasnog mehanizma koji će omogućiti prekograničnu autentikaciju lica. Sve navedeno je prevashodno regulisano imajući u vidu Evropsku Uniju i šeme elektronske identifikacije koju objavljuje Evropska komisija, u skladu sa Uredbom eIDAS. Navedena lista EU biće automatski uvrštena u naš Registar kvalifikovanih sredstava za kreiranje elektronskih potpisa i pečata, što jasno govori da je olakšano elektronsko poslovanje prioritetan cilj.

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija će sarađivati sa nadležnim međunarodnim telima po pitanjima prekogranične interoperabilnosti šema elektronske identifikacije. Na ovaj način će se elektronska identifikacija strane države moći povezati sa onom u Republici Srbiji.

Usklađivanje podzakonskih akata koji će omogućiti sprovođenje svih izmena u praksi, biće izvršeno u roku od 6 meseci od dana stupanja na snagu Izmena i dopuna zakona.

Izmene i dopune zakona dodatno integrišu i usmeravaju organe javne vlasti na upotrebu kvalifikovanih elektronskih sertifikata i vremenskih žigova, na taj način što organi javne vlasti u svojim softverskim rešenjima sada moraju da omoguće upotrebu istih. Dodatno, akt organa javne vlasti u obliku elektronskog dokumenta, sada će moći da sadrži i samo kvalifikovani elektronski potpis ovlašćenog lica (kvalifikovani elektronski pečat je sada postavljen kao alternativa).

Uz dodatna preziciranja u pogledu dostavljanja elektronskih dokumenata, zaključak je da se Izmenama i dopunama zakona ide ka usavršavanju Zakona (slušajući tom prilikom potrebe i nedostatke iz njegove praktične primene), a time i podizanju pravne sigurnosti kod elektronskog poslovanja, što stvara značajne preduslove za dalji privredni rast.